ŠTA OLAKŠAVA JAVNO PREZENTIRANJE?

Svakako je prije samog prezentiranja potrebno dobro se upoznati s pojedinim pomoćnim sredstvima kako bi tokom prezentacije s lakoćom baratali njima.

Pomoćna sredstva su izvrstan alat pomoću kojega izlagač može dodatno privući pažnju publike, podignuti njihovu aktivaciju, prezentaciju učiniti zanimljivijom i dinamičnijom, te potaknuti aktivaciju različitih perceptivnih kanala.

Najprije treba naglasiti da su sadržaj prezentacije, struktura i organizacija najvažniji dijelovi prezentacije, a pomoćna sredstva su samo dodatna pomoć, odnosno svojevrstan „šlag na torti”. Neki se izlagači usredotoče na formu, pa zanemare sadržaj. Pomoćna sredstva su vrlo korisan način privlačenja pažnje, pobuđivanja slušatelja i aktiviranja različitih perceptivnih kanala kod slušatelja. Stoga je bitno da odabirom pomoćnih sredstava nastojati uključiti što više različitih modaliteta: vizueli, auditivni ili kinestetički.

Neka od pomoćnih sredstava koja se mogu koristiti u prezentaciji su: različiti programi za prezentiranje; flipcharts flomasterima različitih boja; ploča; ilustracije; video; muzika; demonstracija pomoću raznih alata, uređaja i rekvizita; handouts (treba paziti u kojem trenutku ih podijeliti publici jer ako su opširni, a podijeljeni na početku prezentacije, postoji opasnost da publika uopće ne prati izlaganje, nego čita materijale).   Svakako se prije samog prezentiranja treba dobro upoznati s pojedinim pomoćnim sredstvima kako bi tokom prezentacije bilo jednostavno njima baratati.

ZAMKE

“Problem je u tome što niko ne zna ispričati priču, ali je još gore što niko nije svjestan da ne zna ispričati priču…”  (Don Valentine)

Činjenica je da mnogi prezenteri i govornici, pritisnuti poslovima koje obavljaju, često prepisuju, kradu ili kopiraju materijale kolega ili završavaju pripreme prezentacije u posljednjem trenutku. Bilo šta od ovog pobrojanog dovodi prezentera u nesređenu situaciju koja će imati nepovoljan ishod. Nirmalno je da će publika kad osjeti zbunjenost i nedoraslost situaciji reagovati nemirom ili dosadom, a kod prezentera će takva reakcija izazvati tjeskobu i još veću nesigurnost. Na kraju će sve prouzrokovati nezadovoljstvo na obja strane. Jedini način da se ovo izbjegne je da se na vrijeme pristupi ranije pomenutim fazama pripreme i da se presenter u toku prezentacije drži unaprijed određenog okvira – jer svako nagomilavanje podataka u toku izlaganja i zatrpavanje slušatelja informacijama, dovodi do konfuznog stanja i željeni efekat prezentovanja neće biti postignut.

RJEŠENJE

Jerry Weissman, vodeći američki edukator u oblasti korporacijskih izlaganja, u svojoj knjizi “Najbolji prezenter” upozorava na opasnost koja prijeti iz nepripremljenog javnog govora i kroz sedam koraka za razvoj priče, nudi “koncept najbolje prezentacije kroz sedam koraka.” Mada možda čitaocu njegove upute mogu djelovati kao “instant rješenje”, ipak to nisu, jer svaka Faza zahtijeva predanost i istinsko zalaganje, da bi u konačnici pripreme bile obavljene kako treba i ostavile željeni utisak ili izazvale željenu reakciju.

Postaviti okvir prezentacije

Promišljanje: uzeti u obzir sve eventualne mogućnosti

Rimski supovi: pronaći mnemotehnički uređaj za glavne teme

Tok strukture: osigurati plan puta za publiku i za sebe

Ilustracije, grafički prikazi i zvuk: koristiti vizuelna i auditivna pomagala

Vlasništvo: ne prebacivati odgovornost na druge

Verbalizacija: vježbati