MENTORSTVO I PRAĆENJE INDIVIDUALNOG RADA PODUZETNIKA

Temeljna pretpostavka za uspješno uvođenje mladog (novog) poduzetnika u  realni sektor i razvoj poduzetničke karijere jest uspostava kvalitetnog sistema individualne podrške.  Veoma je malo dostupne literature na bosanskom jeziku ili na jezicima ex yu, koja obrađuje ovu temu, a neosporna je činjenica: velika potreba da se o ovome govori i piše, jer istorijski gledano, poduzetništvo u BiH je relativno mlada kategorija.  Sistem obrazovanja još nije usklađen sa novim društvenim poredkom (literatura veliki dio profesorskog kadra, još je zadržao konceptualne stavove iz socijalističkog sistema), mladi ljudi se školuju i “traže” posao, ne promišljajući o načinu kako da iskoriste svoje urođene i stečene kompetencije, te sve resurse iz okruženja i eventualno sami kreiraju svoje radno mjesto. To će se svakako jednom morati desiti, ali dok ti procesi tranzicije traju, nevladin sektor i pojedinci, prepoznali su potrebu i veliku pažnju posvećuju personaliziranom pristupu svakom mladom (potencijalnom) poduzetniku, kod kojeg prepoznaju iskru inicijative, inovativnosti, želje i energije, da realizuje svoju poduzetničku priču.  To se uglavnom ostvaruje kroz podršku u specifičnoj edukaciji i kroz mentorstvo.

Mentorstvo je središnje mjesto uspješne poduzetnikove edukacije, koje kroz individualiziranu podršku poduzetniku, omogućava da se početnik u biznisu osamostali, da manje griješi, da ima osobu kojoj će se obratiti u trenutcima kada poželi odustati, kada se susreće sa nerazumljivim ili nelogičnim zakonskim regulativama, finansijskim problemima, a i što je još važnije – da se socijalizuje u poslovnu zajednicu.

Na koncu, naučiće da ne postoji neriješiv problem i da je poslije svakog izazova koji nadvlada, bogatiji za novo iskustvo.

Svakako je lakše koračati “trnovitim putem” kad te za ruku vodi neko ko je istim putem uspješno prošao.

Kada se nađu u poslovnom svijetu mnogi ljudi shvataju da im mentorska podrška i tu stoji na raspolaganju. Pomoglo se velikom broju kompanija da pokrenu programe za svoje diplomce i druge mlade regrute. Ostvarene koristi su izvanredne, posebno kada je reč o zadržavanju dragocjenih talenata. Mentorstvo danas predstavlja standardni dio pružanja podrške ljudima za dobijanje profesionalnih kvalifikacija – na primer u bolničarskoj službi ili inženjerstvu.

U svakoj važnoj prelaznoj fazi napretka u organizaciji – kao što je prva supervizorska uloga – mentor može biti sigurna luka u donošenju teških odluka. Jedan od najtežih prelaza je kod majki koje se vraćaju s porodiljskog odsustva.

Emotivna trauma što ostavljaju bebe u kući, te ponovno uspostavljanje poslovnih odnosa i vještina, mogu se značajno olakšati ako je mentor druga majka koja je već prošla kroz takvu situaciju.

Danas postoji i veliki broj različitih mentorskih programa namenjenih malim preduzećima, od veoma opštih do onih koji se bave specifičnim oblastima, kao što je recimo izvoz. Oni pomažu poduzetnicima da shvate značaj sopstvenog i poslovnog razvoja.

Direktori u trgovini, javnim uslugama ili u obrazovanju predstavljaju jednu od najbrže rastućih populacija za mentorstvo – što je posao na vrhu usamljeniji i kompleksniji, to je veća potreba za saosjećajnim, dobro obavještenim, ali nepristrasnim, mentorom.
Ukratko, gde god da pogledamo sve je veći broj različitih primjena mentorstva.

Zbog svih tih razlika jedan od problema je nedostatak efikasne integracije, dijeljenja iskustava dobre prakse i zajedničkih izvora. Društveno, poslovno i akademsko mentorstvo imaju sopstvene rutine kojih se drže.

Vizija konačnog mentorstva je da svako ima mogućnost da učestvuje u njemu i ostvaruje koristi od njega tokom čitavog života. Da ono postane prirodna zamjena za ono što su u prethodnim vijekovima bili šira familija i seoska zajednica. Kaskadni efekat je veoma moćan.

KO MOŽE BITI MENTOR

Znamo da ljudi koji imaju pozitivno iskustvo stažiste obično postaju dobri i posvećeni mentori. Samo je potrebno podržati njihov entuzijazam. Umjesto da se mentorstvo u praksi dešava rijetko i u velikim vremenskim razmacima, u mentorskoj zajednici bi svako bio istovremeno mentor i stažista u najvećem dijelu svog života.

Postoje brojne nedoumice šta riječ „ mentor” uistinu znači. Često se miješa sa „ koučom” ili „konsultantom”. U nekim situacijama mentor može biti autoritet, ali u većini drugih razvojnih mentorskih odnosa to bi bilo nesavjesno. U mentorskim odnosima priroda uloge kao i jasno razumijevanje uloga obe strane, imaju glavni uticaj na njihov uspjeh ili na neuspjeh.

Zbog stalnih društvenih, kulturnih, privrednih, informacijsko-komunikacijskih promjena, novih naučnih  spoznaja, te stalno promjenljivih uslova življenja i rada, mentor treba razumjeti koncept cjeloživotnog učenja, koji pretpostavlja razvoj generičkih kompetencija kod učenika ili klijenta, jednako kao i profesionalnih. Budući da je tržište promjenjivo, na svim nivoima razvoja se zahtijeva sistematičan razvoj generičkih kompetencija. One omogućavaju lakše sticanje novih znanja, razvoj vještina i sposobnosti, brže prilagođavanje novim radnim uslovima, poslovnim i radnim zahtjevima.