DNK ANALIZA – PORIJEKLO PORODICE SADŽAK

DNK ANALIZA – PORIJEKLO PORODICE SADŽAK

Moj otac Avdo Sadžak je još davne 1942. došao u Sarajevo. Bio je tada mali dječak, jedva sedam godina da je imao, a već pamtio puno. Njegov babo Salko (Avde) Sadžak, tjerajući nekoliko mršavih ovaca ispred sebe, u zavežljajima noseći nešto hrane, pobjegao je sa ženom i troje male djece iz svog rodnog sela Dlanac (Žegulja – Istočna Hercegovina), ostavljajući još toplo ognjište i sve svoje, a bježeći od dušmanske kame i bacanja u jame. To je bilo vrijeme masovnog ubijanja muslimana u Istočnoj Hercegovini (historijska činjenica)

Dlanac

Dedo Salko nikada (iako je čežnja bila prisutna cijeli njegov život) nije želio da porodicu vrati na rodnu grudu, jer se bojao ponovnog divljanja četnika i ustaša po Hercegovini, a to se i desilo u ovoj bližoj historiji, koju i ja pamtim. Nisu se vratila ni njegova braća Sejdo i Ćamil. Jedan je otišao sa porodicom u Tuzlu, a drugi (najmlađi Ćamil) u Mostar. Mnogi njihovi potomci i sada tu žive.  Generacije Sadžaka prije njihovog rođenja, pa i njihovi roditelji, bavili su se stočarstvom, držeći uglavnom sitnu stoku. Zime su provodili u svom selu, a ljeta na Treskavici, gdje su imali svoje kolibe. Mezarje Sadžaka postoji i danas na Treskavici, u blizinu tkz.Đokinog tornja, u prelijepoj prirodi poznatoj sarajevskim, ali i svjetskim planinarima. I sama sam jednom planinareći, (idući pješice od Turova) posjetila prekrasna jezera na Treskavici. Gotovo da ljepšeg mjesta na svijetu nema. Tu, u tom mezaristanu porodice Sadžak, sahranjen je i moj pradjed Avdo, po kojem je moj otac i dobio ime.

Treskavica / pašnjaci na kojima je više od stotinu godina bivala ispaša sitne stoke (ovaca) koja je pripadala porodici Sadžak

Nije moj otac nikada zaboravio “kulu” Sadžaka u kojoj se rodio. Mnogo je bilo protjeranih iz tog sela, svi sa istim prezimenom po cijelom svijetu. Nije Sadžake nigdje više bilo moguće sve sakupiti, osim na velikom bijelom papiru, crtajući porodično stablo i dvadeset godina istrajužujući, ko je koga rodio, ko je čiji i ko to još na planeti Zemlji nosi (ili je nosio) prezime kao i on, a porijeklo mu vodi sa istog mjesta. Iz malog planinskog seoceta Dlanac, u blizini puta Stolac – Trebinje.

Ispred Sadžakove kule u Dlancu prije njene sanacije i adaptacije

Išao je i dalje, odakle Sadžaci u Dlancu, pronašao čak i nešto starih gruntovnica, ali njegova teorija o (bogumilskom) porijeklu ipak se najviše svodi na narodna predanja. Šta je od toga istina, možda nećemo saznati nikada, ali legenda postoji i ako se odlučimo (otac moj i ja) sve skupiti u jednu knjigu, onda će biti objavljeni opširni tekstovi o svemu što je Avdo Sadžak pronašao istražujući svoje porijeklo i porodično stablo. Ti podatci su naravno valjani i upotrebljivi i za sve ostale Sadžake koje zanima historija vlastite porodice.

Detalj iz Sadžakove kule, selo Dlanac

U “stablo” je (detaljno sa potomstvom) unosio samo direktne muške potomke, koji dalje nose prezime Sadžak, dok je sa rođenjem ženske djece, završavao njihovo pominjanje u stablu, što će moderna genetika i dokazati kao ispravno.

Ukratko da podsjetim na ono što svi manje-više znamo. U genetskom materijalu postoje X i Y hromozomi, od kojih (između ostalog) ovisi i spol djeteta. Dijete od majke prilikom začeća dobije isključivo X (ženske) hromozome, a od oca može dobiti ili X ili Y. Ako od oca dobije X rodi se djevojčica, a ako dobije Y rodi se dječak.

Kakve to veze ima sa našom pričom? E pa ima. Postoji vječna zagonetka, koja i intrigira i iritira i budi najtananiju znatiželju na koju mnogi traže odgovor: “Odkud ja ovdje?” E sad, na početku trećeg milenija, postoji surovo precizna metoda za utvrđivanje ličnog porijekla svakoga od nas.

Haplogrupe se mogu bazirati na Y-DNA, onom koji se prenosi s očeva na sinove, što znači da prikazuju samo muške zajedničke pretke. Pored toga, postoji i mtDNA, koja se prenosi s majki na potomke oba spola.

Na internetu se može pronaći puno o ovome i mnogo se može naučiti o haplogrupama koje pokazuju da nacionalnost, vjeroispovijest i kultura, nemaju veze sa našim dalekim porijeklom i da smo na određenom prostoru (na prijmjer na Balkanu, svi manje ili više genetski slični i izmješani). 

Novosagrađena džamija u Dlancu – mjesu gdje život prkosi vremenu

Moj otac je poslao uzorak svog genetskog materijala u Berlin, na najveći evropski institut koji se bavi ovim istraživanjem i za sada je dobio nalaz o svom prahistorijskom porijeklu, a očekuje još rezultata za staru eru, zatim novu eru i povezivanje sa prezimenom koje nosi. Trebaće strpljenja, ali čekaćemo.

Interesantno, na osnovu ovih istraživanja, već jednostavnom naučnom metodom, iz Y hromozoma se izdvaja (gotovo neizmjenjen) “zapis” koji nedvosmisleno dokazuje kojoj haplogrupi naroda pripada određena osoba.

Sadžaci okupljeni na jednoj dženazi u Derventi

Moj otac, a osnovana pretpostavkla je da i svi muškarci (i samo direktni ženski potomci iz prvog reda) rođeni sa prezimenom Sadžak, pripadaju haplogrupi I1 – L22 , tkz.staroevropskoj haplogrupi, koje trenutno najviše ima u Norveškoj (oko 50% stanovništva), a u Bosni oko 5% u odnosu na broj stanovnika. 

Više o haplogrupi I1-L22 možete pročitati na OVOM LINKU

Puno više možete pronaći na internetu, na engleskom jeziku, te produbiti svoje znanje o vlastitom porijeklu.

Avdo Sadžak sa svojim direktnim potomcima, svi pripadaju staroevropskoj haplogrupi I1-L22 (najstariji poznati pripadnici ove haplogrupe su Vikinzi)

Treba još jednom naglasiti da se ovaj genetski zapis o dalekom porijeklu prenosi gotovo neizmjenjen po direktnoj muškoj liniji. Žensko djete se rađa sa ovim zapisom, ali ga ne prenosi dalje. Prenosi se isključivo putem Y hromozoma i znači prenose ga dalje isključivo muški potomci. 

Za porijeklo po majci, također postoji naučna metoda utvrđivanja porijekla, ali to još nismo radili, pa nije ni predmet ovog teksta. Ovdje pišem isklučivo o saznanjima o porijeklu porodice sa čijim sam prezimenom rođena i čije (pra)porijeklo (po ocu) imam.

Napominjem da sam, dok sam istraživala ovo sve naišla na niz stručnih termina, koje sam uspjela prevesti i shvatiti suštinu, a za ovaj tekst sam pokušala da maksimalno jednostavno i na svoj način objasnim svoja saznanja, nebili se još neki nosioci prezimena Sadžak okoristili i zadovoljili svoju znatiželju, ili neki drugi potaknuli da istraže svoje porijeklo, naravno ukoliko im to spada u domen interesovanja. Mnoge ljude to uopće ne zanima…

Da, mnoge ne zanima. Ali nije loše znati. Jer što više učimo i znamo (pa i o sebi i vlastitom porijeklu) sve manje možemo biti podložni različitim vrstama manipulacije, a sve više razmišljati svojom glavom.

ADISATUFO.BA