Kategorija:Business

Osvrt: POTREBA PRIVREDE ZA TEHNIKOM I INOVACIJAMA

Moj osvrt na naučnu konferenciju, održanu u januaru 2019.godine, u Parlamentu BiH. 

POTREBA PRIVREDE ZA TEHNIKOM I INOVACIJAMA I MOGUĆNOSTI PLASIRANJA INOVACIJA U PROIZVODNI SEKTOR, TE NJIHOV ZNAČAJ ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNIH SISTEMA

Konferencija je idelna prilika za promociju tehnike, inovatorstva i IT tehnologije, a cilj je svakako, između ostalog i podići svijest o značaju ovih oblasti u razvoju industrije. 

Mnogo je toga što se podrazumjeva, ali se ništa neće desiti samo od sebe i itekako je potrebno ovoriti značajne teme poput ove, te sa stanovišta različitih interesnih skupina razmatrati problematiku za koju su svi itekako zainteresirani.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja  ima izvanredne talente i mlade ljude koji posjeduju znanje i kapacitet “koji obećava”, ali im je potreban poticaj i prava informacija, te kvalitetno obrazovanje, formalno i neformalno, koje će ih na pravilan način osposobiti za potrebe tržišta. Njihov potencijal, kreativnost i inovacije koje proizilaze iz toga, moraju biti usklađene sa potrebama proizvodnog sektora, kako bi se odmah povezali sa privredom. Dakle, potrebno je ukrstiti ideje i otvoriti nove puteve saradnje, proširiti komunikacijske kanale i učiniti ih osjetljivijim na ovu problematiku.

Odlična tema za razgovor na panelu koji je otvoren u okviru Konferencije, a na kojem su učešće uzela istaknuta imena iz bh. resornog ministarstva, privredne komore, realnog sektora, ali i obrazovnih institicija.

Učesnici panela su, svako iz svog ugla i na svoj specifičan način, odgovarajući na pitanja moderatora, iznijeli problematiku koja dolazi do izražaja kada se otvori tema sprege između realnog sektora i obrazovnih ustanova.

Koliko god da je ideja dobra i progresivna, ona ne ispunjava svoju svrhu ako ostaje samo na nivou nauke i ako ne nalazi primjenu u realnom sektoru.

Razvoj IT sektora, kao najperspektivnije industrijske grane, kako na globalnom tržištu, tako i u BiH, otvara mogućnost mladim ljudima da iz Bosne i Hercegovine rade za svjetsko tržište i pri tome imaju mnogo veće zarade, nego što je to standard u zemlji. Na ovaj način se otvara put da se uspori, pa opcionalno i zaustavi odliv mozgova iz Bosne i Hercegovine, ali da bi se to uopće desilo moraju svi nivoi vlasti, od kantona, preko entiteta, do državnog nivoa, kroz izmjene i dopune zakona o obrazovanju i zapošljavanju mladih, stvoriti pogodnu klimu za razvoj IT industrije i to sebi staviti kao strateško opredjeljenje.

Bez mladih ljudi, bez inovativnosti i kreativnosti, nema prosperiteta ni razvoja privrede. A privreda mora biti otvorena da inovativne ideje, koje će značajno olakšati poslovanje, implementira u svoje procese.

Pozitivne primjere nalazimo u prerađivačkom sektoru, u kompanijama koje su izvozno orijentirane i koje ne bi mogle uspjeti u tržišnoj utrci, da nemaju jake razvojne timove unutar svojih kompanija, ali da ujedno ne koriste i eksternu pamet, odnosno svakodnevno prate trendove na globalnom tržištu i idu ukorak sa njima.

Realni sektor će se morati povezati sa akademskom zajednicom i to na način da se involvira jedno u drugo, odnosno da se izgrade čvrste veze, a to će se desiti kad država kroz svoje zakone «osvijesti» da su inovacije ključne za rast privrede. Naravno, zakoni se odnose na povećanje fondova za razvojne projekte, na koje bi kompanije mogle aplicirati i dodijeljena sredstva usmjeriti u razvoj koji bi rezultirao povećanjem obima poslovanja i povećanjem broja zaposlenih.

Dosta toga je u zadnjih nekoliko godina već učinjeno i napravljeni su pomaci u pozitivnom pravcu, ali ima još mnogo prostora za napredak i rast. Pravac kretanja bi mogao biti usmjeren ka onome što je svakako trend i spada u IV industrijsku revoluciju, a to je digitalizacija i razvoj IT industrije.

Predstavnici realnog sektora i akademske zajednice su, po ko zna koji put, rekli svoje, ostaje još da i zakonodavna i izvršna vlast shvate značaj inovacija koje moraju biti involvirane u privredu, te iz zaključaka koji itekako imaju težinu,  kreira ambijent  u kojem će sve ono što se u skaldu sa evidentno visokim kapacitetima želi i može napraviti, biti moguće i realizirati.

 

Piše: Dipl.oec.Adisa Tufo, poduzetnica

 

“AAA ZLATNA IZVRSNOST” ZA ČIP SISTEME

Biti na čelu jedne kompanije i voditi je kroz različite procese, znači prihvatiti odgovornost i za ono što je pozitivno i za ono što nije. Odako sam na početku  2013. stala na čelo kompanije Čip sistemi, pokrenula sam niz procesa koji su urodili izuzetno dobrim rezultatima i naša Firma je iz godine u godinu rasla i imala dobar finansijski rezultati. Bonitetne kuće koje prate finansijske izvještaje dodijelile su nam nekoliko priznanja. Neka od njih su uručena od LRC-a: Bonitet pouzdanosti za 2017. godinu i Certifikat Brzorastuća kompanija za 2018.godinu. Bonitetna kuća Bisnode dodijelila nam je AAA ++ bonitet za 2017.godinu i AAA zlatna izvrsnost za 2018.godinu. Na osnovu rezultata koje su imali do sada, a to i jesu finansijski izvještaji zaključno sa 2018.godinom.

Moram reći da sam na ove certifkate i priznanja izuzetno ponosna, jer su svi došli u ovim periodima kad sam ja tu – negdje u vrhi naše porodične kompanije, naravno na vrhu cijelog tima. Nikad nešta ne postiže samo jedan čovjek.  Mada sam dobila veliki broj priznanja za svoj rad, meni puno znači da dobijem i ova nepristrasna priznanja za uspješno poslovanje kompanije.

Do ove godine naše poslovanje je išlo uzlaznom linijom. Ali ove godine je krivulja krenula prema dole. Ne mogu reći da sam pretjerano zabrinuta. Ni da ide samo prema gore nije uredu. Ništa u životu nije konstanta, uvijek je malo dole, malo gore. Sve se mijenja i kreće i okreće. Tako da za ovu 2019. sigurno nećemo dobiti priznanja, ali i ovaj perod će proći. Mi nastavljamo uporno i naporno raditi poslove po kojima smo prepoznati na tržištu i polako uvoditi neke nove aktivnosti. Uzimali smo zalet da ponovo uzletimo.  Biće opet visokih bonitetnih ocjena i uspješnog poslovanja. Neka se ono najbolje tek desi…

 

Pitali su me…

Novinar Večernjeg lista(vecernji.ba) Željko Andrijanić mi je postavio slijedeće pitanje:

Kako je u BiH biti žena u svijetu biznisa i što je općenito potrebno omogućiti gospodarstvenicima za lakše poslovanje?

Odgovrila sam:

Sa sigurnošću mogu da kažem da se privredna slika Bosne i Hercegovine ne razlikuje puno od regionalne, barem što se tiče zastupljenosti žena kako u vlasništvu velikih kompanija, tako i na upravljačkim mjestima i upravnim odborima javnih preduzeća. Ohrabruje činjenica da žena ipak (u značajnom broju) ima i hoću da vjerujem da će, kao poslijedica sve većeg broja izuzetno obrazovanih i poduzetnih žena, ta slika biti još bolja.

A da bi privrednicima i privrednicama bilo omogućeno lakše poslovanje, potrebno je da se doneseni zakoni počnu implementirati i da pravna država konačno počne postojati na cijeloj teritoriji BiH. Pored implementacije postojećih zakona, mnogo je inicijativa iz privrednog sektora otišlo prema zakonodavnoj vlasti, ali su očekivani rezultati neznatni ili ih nema nikako. Dalje, većina mladih ljudi vidi svoju budućnost u javnom sektoru, a javni sektor nije nikad bio, niti će biti pokretač i katalizator razvoja privrede jednog društva. Upravo je obrnuto! Vidite, puno je toga na čemu trebamo raditi, ali ne treba gubiti nadu. Uspjećemo!

ADISATUFO.BA